Kao veliki zaljubljenik u filozofiju, jezika, etimologija, leksikologija, onomastika i jezika općenito, moramo se osvrnuti. Već u starom Rimu moramo spomenuti pisca Marco Terence, jedan od prvih o kome se govori etimologija y značenje reči. Iako je već trljao ramena s najboljim i najpoznatijim filozofima svih vremena. Da, i filozofija je povezana s ovom temom i pomogla mi je da razumijem mnoge koncepte koje ćemo ovdje reflektirati.
Kad sam otkrio njegovu granu filozofije jezika, pronašao sam sve podatke o značenju, semantiki ili upotrebi spomenutog jezika, a to je još jedan od glavnih dijelova za razumijevanje ovog uzbudljivog svijeta. Postoje mnogi nazivi djela koja bismo mogli spomenuti, poput Platona i njegovog 'Cratylusa', s kojima ja osobno ostajem jedan od pionira. U njemu filozof govori o odnosima između značenja i riječi. Dakle, govori se o 'nauka o imenima', u kojem se pojavljuje i Sokrat.
Iako bih također istaknuo Lockea i njegov rad na 'Eseju o ljudskom razumijevanju'. Budući da je jedan od najviše fokusiranih na teze i semantičke probleme: 'Bez iskustva razumijevanje je prazno'. Citat koji dolazi iz navedene knjige i koji uvijek pomaže da se malo bolje razumije naša misija. Zanimljivo je primijetiti i Russella koji se kladi na teorije opisa ili Leech -a koji spominje konceptualna i asocijativna značenja.
Dugujemo mnogo Elio Antonio de Nebrija ko je bio taj koji je objavio prva kastiljanska gramatika. Isto kao i čitanje i slušanje onoga što je imao reći, još jedan od velikih lingvista poput von Humboldta, koji se pitao je li jezik taj koji stvara kulturu ili mu je potreban jedan jezik i tko je autor obaveznog štiva. Naravno, Saussure me pratio na dugom putu studija, zahvaljujući doprinosu savremenoj lingvistici.
Zanimljiv je bio prijedlog Jaimea Balmesa koji je predložio da ljudska bića nisu sposobna razumjeti pojam, baš kad ga čujemo, ali ga moramo povezati i kasnije ćemo ga identificirati. Različiti stavovi razumijevanja ovog širokog raspona razumijevanja do kojih se može doći tek nakon različitih čitanja i studija. Konačno, ne možemo zaboraviti druga vlastita imena koja su revolucionirala svojim djelima, kao što su Antenor Nascentes ili Joachim Grzega.
Osnovne knjige i eseji koji su referenca za učenje
Evo spiska knjiga koje su me najviše obilježile.
- Platon. 'Cratylus'. (Dijalozi)
- Terencio Varron, Marco: 'De Lingua Latina'.
- Locke, John: 'Esej o ljudskom razumijevanju'.
- Gottlob Frege, Friedrich: 'O značenju i označavanju'.
- Russell, Bertrand (1905): 'O denotaciji'
- De Nebrija, Elio Antonio (1492): 'Umjetnost kastiljanskog jezika'.
- Von Humboldt, Whilhelm (1829): 'O uporednoj lingvistici u odnosu na različita razdoblja jezičkog razvoja'.
Ako želite više informacija o meni, samo uđite u odjeljak Sobre el autor.